Emisija je snimljena u Lisabonu u rujnu 2009. Tada su The Cult bili na svjetskoj turneji i nisu dopuštali snimanje koncerta nijednoj TV ekipi na cijeloj turneji.
Novinar i urednik Ante Batinović je od početka osamdesetih gledao The Cult u Beču, Milanu, Muenchenu te u Zagrebu gdje su nastupili čak dva put, u Domu sportova i na Šalati.
Gostovanje Culta u Lisabonu bilo je posebno zbog povratničke atmosfere.
Intervju s Ianom Astburyjem snimljen je u njegovoj garderobi u kultnoj lisabonskoj koncertnoj dvorani Coliseu dos Recreios. Raspon tema bio je širok, od položaja Indijanaca u Sjevernoj Americi, nastanku Culta u Velikoj Britaniji, analizi mnogih pjesama, do njegova krajnje oštrog kritičkog stava prema humanitarnim spektaklima poput Live Aida.
Uz intervju, u emisiji ćemo ekskluzivno vidjeti i probu, i to grupe koja nije davala snimati niti koncerte!
Autor: Ante Batinović
Jazz orkestar HRT-a je u prosincu prošle godine ugostio bubnjara i skladatelja Žana Tetičkoviča s njegovim autorskim programom naslova Sophisticated Swing kojim se predstavio u trostrukoj ulozi bubnjara, skladatelja i aranžera. Bila je to ujedno inauguracija novoga zagrebačkog klupskog prostora, Peti kupe.
Naziv za projekt došao je od istoimenog albuma Cannonballa Adderleyja na kojemu pokojni veliki bubnjar Jimmy Cobb svira maestralno, a Žan Tetičkovič mu odaje počast vlastitim aranžmanima i orkestracijom triju skladbi s albuma - Wabash, The Spring is Here i Cobbweb. Ostalih pet skladbi s programa Tetičkovičevo su autorsko djelo, a sve su ovom prigodom premijerno izvedene: Howdy Rowdy, Roglič Tokyo, The New York I Used to Know, After Hours, Good Vibes -"The Charleston Closing".
Još otkako su od prvih desetljeća 19. stoljeća zemlje i kontinenti premošteni željezničkim prugama, vlakovi su bili jedno od glavnih sredstava povezivanja, putovanja, mogućnost da se i velike udaljenosti prijeđu razmjerno brzo i udobno. Tako je bilo u doba parnih lokomotiva, a tako je katkad i danas. Ostajemo vjerni vlakovima jer su dostupni, praktični, ali i zato da se prisjetimo rituala, specifične atmosfere koju su takva putovanja nosila, a početak svega toga bio je na kolodvorima. Zagreb od davnina ima dva kolodvora - Glavni i Zapadni.
U vremenu i svijetu u kojem se uspjeh mjeri jedino količinom novca koji možete potrošiti, bez obzira na to kako ste ga stekli, možda je uspjeh postati i ostati skroz neuspješan. Ovo je neuspješan film o neuspješnom umjetniku.
Walter Neugebauer je grafičar i crtač stripova. Surađivao je i učio od Maurovića i Fuisa. Radio je u Njemačkoj na crtanim reklamnim filmovima. Surađivao je s Vodopivcem, Hadžićem te Dovnikovićem u osnivanju "Zora filma". U emisiji saznajemo od Neugebauera zanimljivosti o njegovim počecima na crtanom filmu, njegove nagrade i priznanja, hobije te upoznajemo njegov omiljen crtani lik - medvjedića...
Pjesnici opisuju Portugal kao široki pojas zemlje kojemu je ušće osmijeh. No iza te tople dobrodošlice krije se strašan osvajač. Tijekom nekoliko stoljeća Portugal je bio zemlja velikih otkrića. Njegove su luke, zrcala pomorske moći te zemlje, bila polazišta istraživačima i velikim moreplovcima. Zlato, začini i kulture razmjenjivali su se na obalama rijeke Tejo, na ušću Doura i pred oceanskim valovima.
Portugal je uspio sačuvati autentičan šarm koji hrane raznoliki utjecaji i uspomene s putovanja, oblikujući pritom vlastiti identitet: Azuléjos, bijelo-plave priče skicirane na porculanskim pločicama, ukrašavaju gotička i barokna zdanja, dok manuelinski stil, poseban po školjkama i drugim morskim ornamentima, preteže po najvećim avenijama portugalskih gradova. Karakter te zemlje, iskovan ratovima i diktaturom, otkriva se danas putem šarolike kulture za kojom luduju posjetitelji iz cijeloga svijeta.
Od juga do sjevera, prijeći ćemo Portugal poput pravih istraživača i oživjeti pritom njegove slavne dane. Kao i velikim moreplovcima, Lisabon će nam biti i polazišna luka i posljednje odredište. Zatim ćemo krenuti na put do kraljevske rezidencije Mafre, pa do sjevera zemlje, sve do vinogradarskih krajeva Doura. Slijedit ćemo obale rijeko Douro sve do Porta, a onda će nas put odvesti nazad na jug, gotovo do Lisabona, odakle ćemo se s palače u Sintri diviti Atlantiku.
Mačevanje je umjetnost. Baš kao i ples, njezine dvije ljubavi. Zoe Marie Baldo od rođenja je okružena sportom. Hrvatska je reprezentativka, ali i izvrsna učenica koju razred voli. Zbog sablje je iz Poreča otišla u Italiju gdje trenira i završava srednju školu. Roditelji uglas ponavljaju isto - ne moraš biti svjetska prvakinja, za nas si to od rođenja.
Umorna ekipa goniča se odmara i daje si oduška u pograničnom gradiću izazivajući nerede. Prije nego što ih Gil Favor uspije dovesti u red, Rowdy upada u neprilike zbog mjesne plesačice i šerifa koji olako poteže revolver na svakoga.
Igrajo: Eric Fleming (Gil Favor), Clint Eastwood (Rowdy Yates), Sheb Wooley (Pete Nolan), Paul Brinegar (Wishbone), Jim Murdock (Mushy), Steve Raines, Rocky Shahan
Da bog da te Šolta dopala, stara je kletva kojom se stoljećima opisivao iznimno loš status koji je otok imao u svakoj državnoj tvorevini. Ništa bolje nije ni danas. Na otoku koji je od Splita udaljen tek sat vremena plovidbe trajektom život izumire. U osam naselja živi oko 1700 ljudi i broj im svakim danom pada. Kronični nedostatak vode, odustajanje od poljoprivrede i stočarstva i okretanje samo sezonskom turizmu pretvaraju krasne kamene kuće u sjedište duhova. No, može i drugačije. Obitelj Lovrinčević odlučila je život povesti u suprotnom smjeru. Otišli su iz Splita, kupili zemlju na Šolti, izgradili štalu, doveli hrvatske pasmine ovaca, krava i konja i čvrsto zagrizli u tvrdi otočki kamen. Jedini uzgajaju životinje na otoku koji bi mogao upravo njihov primjer poput lijeka ubrizgati u svoj krvotok.
Animatik na završetku ovogodišnje televizijske sezone donosi dva razgovora s lipanjskoga Svjetskog festivala animiranog filma u Zagrebu. Gost je u studiju jedan od najcjenjenijih redatelja animiranog filma na svijetu, nizozemski umjetnik Paul Driessen koji je ove godine na zagrebačkom Animafestu bio član Ocjenjivačkog suda Velikog natjecanja kratkometražnog filma. Nominiran za Oscara za film Tri gospođice iz 1998., koji će vidjeti gledatelji Animatika, Paul Driessen govori o karijeri i stvaralaštvu, temama i vizualnom stilu svojih radova te vezom sa Zagrebom na čijem je Festivalu 2002. dobio i Nagradu za životno djelo. Te je godine na Animafestu nagrađen i njegov film Dječak koji je vidio santu iz 2000. koji se također prikazuje u novom Animatiku. Sugovornik je emisije i Silvestar Mileta, izvršni urednik monografije "Pedeset godina Svjetskog festivala animiranog filma - Animafesta Zagreb (1972.-2022.)" koja je predstavljena na ovogodišnjem Animafestu u Zagrebu.
Koautori emisije: Simon Bogojević Narath, Vladislav Knežević, Boško Picula
Tomislav Sabljak, pisac, prevoditelj i kritičar, okrunio je svoj književni i prevoditeljski opus knjigom "Svjetionik na Otoku". U emisiji Sabljak govori o T. S. Eliotu i oksfordskoj skupini pjesnika, među kojima ponajviše o jednom od najvažnijih svjetskih pjesnika 20. stoljeća W. H. Audenu. S Audenom, kao i sa Stephenom Spenderom Sabljak se zbližio prevodeći ih, a još više prilikom njihova posjeta Zagrebu 1960-ih. Uz "Svjetionik na Otoku" objavljena je i Sabljakova "Antologija poezije", organski povezana s prvom knjigom, pečat njegova prevoditeljskog rada.
Naša gošća, književnica Dorta Jagić napisala je osebujnu posvetu noći, knjigu nokturalnih priča, putopisa, dnevničkih zapisa i meditacija "Noć na zemlji". Opojno noćno štivo, toliko potrebno u doba kada su nam epidemiološke mjere oduzele noći kakve pamtimo.
Ususret dvjestotom rođendanu Dostojevskog (1821. - 1881.) njegovo djelo danas živi čak i na Instagramu, Twiteru i Tik Toku. O njemu raspravljaju mladi na međunarodnim književnim klubovima, a organizira mu se i javna virtualna multimedijska rođendanska zabava. O djelu Dostojevskog pisala je Virginia Woolf kao o vrtložnim olujama, a Stefan Zweig kao o tajnovitom i beskrajnom. U čemu je taj njegov beskraj? Kako još uvijek intrigira ne samo povjesničare i teoretičare književnosti, nego i mnoge druge struke te pruža li mogućnost odgovora i na naša današnja pitanja, reći će nam rusistica profesorica sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Jasmina Vojvodić.
Geomancija je drevna vještina proricanja budućnosti pomoću znakova iscrtanih u zemlji ili pijesku. Početke geomancije pronalazimo u praksi pustinjskih naroda koji su štapom crtali figure u pijesku. Spekuliralo se o indijskom, hebrejskom pa čak i kineskom podrijetlu geomancije, no jedino je sigurno da su je u Europu donijeli Arapi. U razdoblju renesanse i baroka u Europi su prevođeni i napisani brojni tekstovi o geomanciji. Nakon što ju je potisnuo razvoj znanosti u 18. stoljeću, opet se krajem 19. stoljeća u okultnim krugovima javlja novi interes za tu divinacijsku vještinu koja se sastoji od 16 geomancijskih figura, od kojih svaka ima različit raspored točkica i određeno arhetipsko značenje...
Davor Sanvincenti multimedijalni je umjetnik koji se bavi fenomenologijom audiovizualnog i antropologijom vizualne kulture kroz djelovanje u raznim medijima: film i video, fotografija, svjetlosne i zvučne instalacije te audiovizualni performansi. Njegovi se radovi bave konceptom iluzije, istražujući granice naše percepcije.
Zemlja partner festivala Varaždinskih baroknih večeri bila je država na obali Baltičkog mora, Švedska, a svečanost otvorenja pripala je jedinstvenom ansamblu, odnosno Zboru i orkestru Göteborg Baroque koji prije svega izvodi švedsku, njemačku i talijansku glazbu 17. i 18. stoljeća pjevajući i svirajući na autentičnim instrumentima barokne epohe. Utemeljitelj i ravnatelj ovog uglednog švedskog ansambla je Magnus Kjellson koji je međunarodnu glazbenu javnost privukao svojim koncertima i nosačima zvuka. Na našem najvećem i najstarijem festivalu barokne glazbe, iz prekrasnog ambijenta Varaždinske katedrale, izvrsni glazbenici predstavili su se skladbama dvojice majstora toga stila: Georga Friedricha Händela i Antonija Vivaldija, a pridružio im se i varaždinski Katedralni zbor Chorus Dominicalis pod vodstvom katedralnog orguljaša mo. Višeslava Jaklina.
Tjedna emisija u kojoj zadane teme iz znanosti, umjetnosti i kulture te društvena i politička zbivanja koja izravno utječu na naš život promišljaju intelektualci, uz moderiranje.
Iako Ivar i Igor spletkare protiv Olega, zajedno s njime kreću u invaziju na Skandinaviju. Kralj Harald i kralj Bjorn bjesomučno se pripremaju za obranu od invazije. No hoće li to biti dovoljno da se odupru Rusima?
Igrajo: Katheryn Winnick (Lagertha), Alexander Ludwig (Bjorn), Alex Høgh Andersen (Ivar), Marco Ilsø (Hvitserk), Jordan Patrick Smith (Ubbe), Danila Kozlovsky (Oleg), Peter Franzén (Harald), Režija: Daniel Grou
Može li se zamisliti film koji bi promijenio način na koji čovječanstvo doživljava životinjsko carstvo? Koji bi mogao navesti čovječanstvo na to da preispita svoje vrijednosti? Koji je prava oda ljepoti svijeta u kojem živimo?
Takav je izazov u pozadini najnovije pustolovine koju su osmislili Yann Arthus-Bertrand i Michel Pitiot, uz potporu ekipe snimatelja prirode iz cijeloga svijeta, prvi put okupljenih da se pozabave temeljnim pitanjem: kako bi život sutra mogao izgledati za sve nas?
Glavni poticaj film nalazi u prirodoslovnoj povijesti čovječanstva na planetu na kojem živimo, Zemlji. Bavi se jedinstvenom sudbinom naše vrste koja se, među milijunima drugih, razvijala i nastajala u mnogim fazama razvoja života na Zemlji.
Pripovjedač, koji subjektivno utjelovljuje čovječanstvo, postupno tu prirodoslovnu povijest skreće na razmišljanje o tome kako čovječanstvo promatra i prikazuje svijet. Kako ljudska bića postaju svjesna svojeg okoliša i kako se ta vizija razvijala tisućljećima sve do današnjega stanja nesvjesnosti o vlastitu životu?
Kako danas želimo gledati na živi svijet oko nas? Moć filma počiva upravo na tom pitanju. Film pokazuje kako su naše poimanje i prikazivanje prirode uvijek bili presudni u oblikovanju ljudske povijesti na planetu Zemlji i kako još može promijeniti tijek budućih zbivanja.
Film za vjeru u čovječanstvo!
Na strani uporabljamo piškotke, da vam lahko ponudimo boljše storitve.
PLANET 
TV3 
TV1000