Od Amerike do otoka Sestrunja put je kraći i brži nego nekad. Nekoć su ga otočani prelazili obrnutim putem - od Sestrunja do Amerike putovali su mjesecima u potrazi za boljim životom, a neki od njih više nikad nisu vidjeli svoje obitelji. Kao i na većini dalmatinskih otoka i ovdje su ostajale prazne i napuštene kuće.
No, za razliku od ostalih mjesta gdje se otočki život već odavno počeo gasiti, na Sestrunju se grade nove kuće, sade se masline, gradi se nova riva, asfaltiraju se putevi... Na Sestrunj se vraćaju njihovi Amerikanci. Neki, kao Neldan Jurjević, dolaze nekoliko puta na godinu i stvaraju uvjete da i njihova djeca ne zaborave otok. Drugi, pak, poput Ive Johna Fatovića, iz Amerike se vraćaju zauvijek, sa svim svojim uspomenama i uspjesima zabilježenima u američkim enciklopedijama i leksikonima. Iako su, kao i najveća većina zadarskih otoka, izolirani od svijeta, Sestrunjci i njihovi Amerikanci prepoznali su sve prednosti današnje tehnologije, pa se sa Sestrunja vode prekooceanski poslovi i trguje dionicama.
Ovo je priča o rušenju svih barijera, jer one su u ljudima samima.
Nakon što je radila kao zamjena za Ettu Plum u školi u Walnut Groveu, Laura shvati da njezinom nemirnom duhu kućanički posao nije dovoljan. Počne pisati knjigu anegdota o svom životu u preriji. Pobijedi na natjecanju i dobije priliku da joj knjigu izdaju, ali naravno da postoji kvaka!
Igrajo: Melissa Gilbert (Laura Ingalls), Melissa Sue Anderson (Mary Ingalls), Katherine MacGregor (Harriet Oleson), Richard Bull (Nels Oleson), Jonathan Gilbert (Willie Oleson), Kevin Hagen (dr. Hiram Baker), Dabs Greer (Robert Alen), Ruth Foster (Melinda Foster), Dean Butler (Almanzo James Wilder), Allison Balson (Nancy Oleson), Victor French (Isaiah Edwards), Ketty Lester (Hester-Sue Terhune), Sam Edwards (g. Anderson), Shannen Doherty (Jenny Wilder), Stan Ivar (John Carter), Pamela Roylance (Sarah Carter), Lindsay Kennedy (Jeb Carter), David Friedman (Jason Carter), Leslie Landon (Etta Plum)
Unatoč tome što se nalazi u srcu Europe, Slovačka je mnogima nepoznata. Ova mala zemlja ima 40 posto površine pod šumama i devet nacionalnih parkova i pravo je otkriće. U slovačkim nacionalnim parkovima zaštićene su posljednje europske prastare šume u kojima žive rijetke biljne i životinjske vrste. Krajobrazom dominiraju pitoma brda, prostrani visinski platoi, duboki klanci i fascinantne špilje. Površinom jednaka njemačkoj saveznoj državi Donjoj Saskoj, u Slovačkoj masovnom turizmu nema ni traga, unatoč tomu što se može pohvaliti sa sedam blaga uvrštenih na UNESCO-v popis svjetske baštine.
U dvije epizode otkrivamo dva nacionalna parka: od netaknutih šuma i divljih životinja parka Muránska planina sve do zagonetnih špilja i rascvjetanih visinskih platoa u parku Slovenský kras. Osim krajobraznih ljepota, upoznajemo i svakodnevicu tamošnjih stanovnika.
1. dio
Nacionalni park Slovenský kras je među najvećim krškim područjima u srednjoj Europi. Smješten je na jugoistoku Slovačke na granici s Mađarskom i diči se s više od tisuću špilja, dubokim klancima, prostranim visinskim platoima i kulturnim spomenicima. Fascinantan je njegov svijet ispod i iznad površine tla. Speleolozi će ovdje pronaći raj koji tek treba otkriti. U toplim i hladnim klimatskim zonama krškoga područja žive rijetke biljne i životinjske vrste. Za ljubitelje vina i domaće tjestenine Turnianska kotlina je "slovačka Toskana".
U ovoj epizodi, kao što nam i naslov navješćuje, bavimo se iskorištavanjem soli iz zemlje tj. rudnika soli. U tu smo svrhu pohodili rudnike u Tuzli, Wieliczkoj pokraj Krakowa u Poljskoj, Hallsttatu u Austriji te govorimo o njihovu značenju ne samo za gospodarstvo nego i za kulturu i turizam. Osobito je naglašena uloga soli za razvoj halštatske kulture koja je raširena i na hrvatskom području.
U emisiji sudjeluju: prof. dr. Marina Milićević, prof. dr. Aleksandar Durman te suradnici iz Poljske i Austrije.
Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a počeli su koncertnu sezonu 2021./2022. ciklusom Kanconijer, i to izvedbom oratorija Stvaranje svijeta Josepha Haydna. Riječ je o integralnoj izvedbi Haydnova ostvarenja koja predstavlja i sukus oratorijskog repertoara koji je u središtu ciklusa Kanconijer. Na stvaranje velebnog djela, koje će označiti prekretnicu u oratorijskoj glazbi na razmeđu prosvjetiteljstva i romantizma, Haydna je potaknulo oduševljenje oratorijima G. F. Händela i tekst koji je dobio u Londonu. Za libreto se pobrinuo barun Gottfried van Swieten, u tekstu na engleskom jeziku, zasnovanom na biblijskoj priči o stvaranju svijeta.
Stvaranje svijeta je prvi put javno predstavljeno u bečkome Dvorskom kazalištu 19. ožujka 1799. uz golemo oduševljenje i odobravanje prisutnih. Oratorij je postao jedno od najtraženijih djela, osobito na dobrotvornim koncertima. Spoj uzvišene i univerzalne teme, kulturno-povijesnog trenutka, dopadljivosti i visokoobrazovanoj i široj publici te grandioznosti Haydnove glazbe, priskrbili su oratoriju status najvažnijeg ostvarenja europske kulturne scene do tada. Izvedbom ovog veličanstvenog djela ravna Tomislav Fačini, a solisti su: Evelin Novak, sopran, Krešimir Špicer, tenor i Krešimir Stražanac, bas-bariton.
Režija: Danko Volarić
Urednica: Marija Ramljak
Dokumentarni film prati sudbinu hrvatskog iseljeništva u Peruu. Ta udaljena zemlja ujedno je i prva južnoamerička zemlja u kojoj je osnovano udruženje iseljenika iz hrvatskih krajeva. Od pacifičke obale, preko andskih rudnika, do amazonske prašume hrvatski su se iseljenici, kroz više generacija, naseljavali u Peruu, a mnogi su od njih postali istaknuti članovi peruanskog društva. Ipak kroz dugi niz godina njihova vezanost uz napuštenu domovinu nije se promijenila.
Dvije sestre, dva života, dvije intimne povijesti i dva različita viđenja kolektivne povijesti. Renata Peroš i Melita Andres Vukotić pred posljednjim bljeskom reflektora na sportskoj, umjetničkoj i političkoj pozornici pružaju dva osobna pogleda na povijesne događaje koje su proživjele i u kojima su sudjelovale. Povijest života dvaju pojedinaca i s druge strane kolektivna povijest viđena iz njihove osobne vizure isprepletat će se kroz dvije paralelne radnje koje se odvijaju na prostoru Zagreba tijekom posljednjih osamdeset godina.
Mladi Jason Carter prihvati prvi posao kao pomoćnik starijoj ženi u Walnut Groveu jer želi nešto zaraditi i kupiti majci rođendanski dar. Ali počne provoditi više vremena s Ruthy Leland i nauči kako veliku moć ima prijateljstvo. Nažalost, to uzima svoj danak.
Igrajo: Melissa Gilbert (Laura Ingalls), Melissa Sue Anderson (Mary Ingalls), Katherine MacGregor (Harriet Oleson), Richard Bull (Nels Oleson), Jonathan Gilbert (Willie Oleson), Kevin Hagen (dr. Hiram Baker), Dabs Greer (Robert Alen), Ruth Foster (Melinda Foster), Dean Butler (Almanzo James Wilder), Allison Balson (Nancy Oleson), Victor French (Isaiah Edwards), Ketty Lester (Hester-Sue Terhune), Sam Edwards (g. Anderson), Shannen Doherty (Jenny Wilder), Stan Ivar (John Carter), Pamela Roylance (Sarah Carter), Lindsay Kennedy (Jeb Carter), David Friedman (Jason Carter), Leslie Landon (Etta Plum)
Dok se vraća iz Sleepy Eyea, Isaiah Edwards susretne starca na umoru. Posljednja mu je želja da se Edwards pobrine za njegovu trogodišnju Blanche. Isaiah tek poslije sazna da je Blanche zapravo orangutanica! Većina stanovnika Walnut Grovea sretna je što može pružiti dobrodošlicu Blanche, ali problemi počnu kad se uplete Harrison Oleson.
Igrajo: Melissa Gilbert (Laura Ingalls), Melissa Sue Anderson (Mary Ingalls), Katherine MacGregor (Harriet Oleson), Richard Bull (Nels Oleson), Jonathan Gilbert (Willie Oleson), Kevin Hagen (dr. Hiram Baker), Dabs Greer (Robert Alen), Ruth Foster (Melinda Foster), Dean Butler (Almanzo James Wilder), Allison Balson (Nancy Oleson), Victor French (Isaiah Edwards), Ketty Lester (Hester-Sue Terhune), Sam Edwards (g. Anderson), Shannen Doherty (Jenny Wilder), Stan Ivar (John Carter), Pamela Roylance (Sarah Carter), Lindsay Kennedy (Jeb Carter), David Friedman (Jason Carter), Leslie Landon (Etta Plum)
Na Forumu rimske kolonije Jadere počelo se već u prvim stoljećima kršćanstva graditi novo duhovno središte grada. Neki se dijelovi trga pregrađuju u kršćanske crkve, a na nekima se podižu nove. Tako od 4. do 19. stoljeća nastaje episkopalni kompleks sa sjedištem biskupa - nekoliko prostorno povezanih građevina - čiji je najvažniji dio katedrala sv. Anastazije, Stošije.
Kad se ovog proljeća slavila stogodišnjica rođenja jednog od naših najpoznatijih i najcjenjenijih slikara, Ede Murtića, organizirana je velika retrospektiva njegova opusa u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, ali i u Laubi, gdje su od prvog do desetog lipnja bili izloženi samo radovi iz posljednjeg razdoblja njegova stvaralaštva. Izložba je nazvana Nova apstrakcija. Murtić je volio velika platna, jake, jarke boje i odlučne geste, no ta njegova gotovo agresivna demonstracija i moći i strasti raspoređena je u Laubi arhitektonski domišljato tako da se cijeli prostor prožeo sasvim posebnim ozračjem i prodisao novim ritmom.
U cijeli se ovaj projekt zato sjajno uklopila ideja mladog zagrebačkog glazbenika Maka Murtića koji je na djedovoj izložbi organizirao i izveo sa svojim ansamblom Živa voda, u kojem redovito okuplja vrhunske glazbenike mlade hrvatske impro scene, ali i atraktivnim gostima, Darkom Rundekom i Damirom Urbanom, dva programa koji su se temeljili na izboru kratkih skladbi objedinjenih pod nazivom Murtić 100, a koje je Mak pisao namjenski baš za ovu priliku. Likovnu je publiku iznenadila sasvim slobodna, nesputana improvizirana glazba, nastala na licu mjesta; a Makova stalna glazbena publika, navikla na opskurne podrume ili mračne klubove, našla se u prostoru u kojem su im oko glava lebdjele čudesne slike koje kao da su, baš kao i oni, slušale što se to oko njih događa.
Novinari i suradnici: Davor Hrvoj, Saša Drach
Facebook/SvijetJazza
Ivan Kožarić, Tomislav Gotovac i Julije Knifer nisu više fizički s nama, ali ostala je njihova umjetnička ostavština. Tko o njoj vodi brigu, kako se za nju brinemo i zašto je našem društvu ta ostavština važna, večeras o tome u studiju razgovaramo s Radom Ivom Janković, voditeljicom zbirke Atelijer Kožarić u zagrebačkome Muzeju suvremene umjetnosti, te Darkom Šimičićem, suosnivačem Instituta Tomislav Gotovac. Oka Ričko je razgovarala s Anom Knifer koja se brine o očevoj ostavštini, a uglednog galerista Gregora Podnara pitali smo zašto upravo ove hrvatske umjetnike promovira sa svoje berlinske adrese.
Film rasvjetljava nezabilježenu povijest hrvatskog filma koja se odvijala za stolom renomiranog zagrebačkog filmskog kritičara i boema Vladimira Vukovića. Ovaj kružok ljubitelja filma, prozvanih hičkokovcima, okupljao je filmske redatelje, kritičare i teoretičare koji će kasnije postati uzdanicama hrvatskog filma.
U "Ligi džentlmena" tako se pojavljuju: Branko Ivanda, Krsto Papić, Petar Krelja, Vesna Švec-Krelja, Živorad Tomić, Nenad Polimac, Hrvoje Turković, Bogdan Žižić, Dubravko Jelačić-Bužimski, Želimir Mesarić, Veljko Bulajić, Antun Vrdoljak, Mirjana Majurec i Tomislav Kurelec.
U igranim scenama Vladimira Vukovića glumi Slobodan Bobo Kolić, dok Josip Grozdanić glumi mladu verziju poznatog kritičara.
Kamera: Boris Poljak
Peta priča o soli govori o njezinoj uporabi u svakodnevnom životu. Život je, kako smo i dosad isticali, nezamisliv bez soli. Ona se upotrebljava već od prapovijesti, ali prve zalihe hrane ili konzerviranje u europsku su kulturu uveli stari Grci. I u Hrvatskoj se sol u tu svrhu upotrebljavala već od antičkih vremena, ali Hrvati su svoj način soljenja ribe ponijeli i diljem svijeta, posebice u Ameriku, gdje i danas žive hrvatske ribarske kolonije.
Osim povijesnog pregleda soljenja namirnica u ovom dijelu serije upoznat ćemo suvremene načine soljenja ribe, sira, pršuta, ali i nutricinostičko značenje soli, njezinu medicinsku svrhu i opasnosti za ljudsko zdravlje.
Nacionalni park Muranjska visoravan smatra se neotkrivenim prirodnim draguljem u Slovačkoj i nalazi se u središnjem dijelu zemlje. Očarava netaknutim šumama i tradicionalnim načinom života. Ovdje je središte slovačke tradicijske kulture. Svako se selo ponosi svojim nošnjama, pjesmama i plesovima. Pastirska kultura i tradicionalne svečanosti spajaju ljude u ovom rijetko naseljenom području. Dio tradicionalnog načina života u skladu s prirodom su i poludivlji konji, magarci i ovce, koji pasu na planinskim pašnjacima i povećavaju biološku raznolikost u nacionalnom parku.
Danas više od pet milijarda ljudi ima mobilni telefon. Više od polovice njih pametni su telefoni. Milijuni poruka, fotografija i videa kruže svaki dan društvenim mrežama, koje su savršeno oružje za društveno organiziranje te je sve teže razabrati što je stvaran, a što lažan sadržaj. Počinje borba za kontrolu nad istinom.
Je li to prijetnja demokraciji i našim izbornim sustavima? Jesu li društvene mreže novi masovni mediji? Države počinju strahovati od slobode govora. Ta je sloboda olakšala širenje lažnih vijesti koje ugrožavaju stabilnost svijeta. Predviđa se da će do 2022. polovica sadržaja na internetu biti lažne vijesti. Kako tradicionalni mediji mogu izbjeći da nasjednu na lažne vijesti? Kako ljudi reagiraju na lažne vijesti? Uspijevaju li ih razotkriti? Šire li ih?
U prvoj emisiji 12. sezone Petog dana tema je duboka država. Komentatori su: Matija Štahan, Aleksandar Musić, Marijana Bijelić i Petar Mitrikeski.
Mišljenja iznesena u emisiji nisu službena stajališta HRT-a.
Moderatorica: Gabrijela Perišić
Repriza: subota, HTV3, 9.00
Drama. Rat je završio, a mladi partizan Tomislav i njegovi partijski drugovi Vule i Mirko zaduženi su organizirati civilni život u gradiću nedaleko Zagreba. Radi obnove i kulturnog uzdizanja širokih masa iz Zagreba su poslani i kazališni glumci, među kojima i lijepa Beba, balerina buržoaskog podrijetla u koju se Tomislav odmah zaljubi. Iako su iz dva različita svijeta, par se ubrzo i vjenča. Stignu im Bebini roditelji, zagrebačka građanska gospoda koja ne kriju gađenje spram novog poretka. Osim Bebinih roditelja i Tomislavovi partijski prijatelji ne skrivaju nezadovoljstvo njegovim izborom koji doživljavaju kao izdaju. Tako se Tomislav kao dobar komunist nađe u procjepu između svog privatnog života i očekivanja partijskih drugova...
Jedan od najcjenjenijih filmova redatelja Rajka Grlića, "Samo jednom se ljubi" (1980.), priča je o strasnoj ljubavi mladog komunista i lijepe balerine iz građanske obitelji. Autor kroz žanr melodrame progovara o političkim pitanjima, o nemogućnosti ostvarenja intimnog života zbog represivnog režima te o iskrivljenom moralu. Iskren i dosljedan komunist, Tomislav, odjednom se više ne snalazi u poretku za koji se borio. Privatni interesi, korupcija, političke ambicije pojave su koje Tomislav ne prati već ostaje dosljedan onim početnim idealima i upravo je u tome njegov najveći grijeh. Protkan nostalgičnom melodijom istoimenog evergreena Ive Robiće, te snimljen sugestivnom fotografijom Tomislava Pintera za koju je dobio Zlatnu Arenu za kameru 1981., "Samo jednom se ljubi" prikazan je u Cannesu u sekciji Izvjestan pogled (Un Certain Regard), a na festivalu u Valenciji Miki Manojlović osvojio je Gand prix za najbolju mušku ulogu.
Iznimna priča o životu i naslijeđu Jacquesa Mayola, ronioca na dah koji je Lucu Bessonu bio nadahnuće za kultni filmski hit "Veliko plavetnilo".
Dokumentarni film će nas uvući u Mayolov svijet i pratiti kako ga je put vodio od Japana preko Europe i Indije do Bahama, dočaravajući nam duboko osjetilno i emotivno iskustvo ronjenja na dah.
Mayol je prvi zaronio na dubinu od 100 metara te iz temelja promijenio disciplinu ronjenja na dah, uvodeći elemente joge i filozofije zena. Putovao je svijetom, uvijek naglašavajući koliko je za čovjeka važno da se poveže s prirodom.
Kroz priču nas vodi Jean-Marc Barr, glumac koji se proslavio ulogom Jacquesa Mayola u "Velikom plavetnilu". Zadivljujuće podvodne snimke najboljih svjetskih ronilaca na dah isprepleću se s intimnim ispovijestima Mayolovih najbližih prijatelja i članova obitelji te rijetkim arhivskim snimkama. Film je dobitnik 2 nagrade i nositelj 2 nominacije za nagradu.
Na strani uporabljamo piškotke, da vam lahko ponudimo boljše storitve.
PLANET 
TV3 
TV1000