TV spored HTV 4


23. oktober 2020 - 29. oktober 2020
07:00 Vijesti
07:04 Vrijeme RH danas (R)
07:07 Vijesti iz kulture (R)
07:19 Regionalni dnevnik (R)
08:00 Vijesti
08:04 DW: Global 3000 (R)
08:30 Znanstveni krugovi (R)
08:55 Bez komentara: Tasmanija, Australija - Spašeno 25 kitova zaglavljenih na pješčanom sprudu (R)
09:00 Vijesti
09:04 Eko zona (R)
  • Znanstvenici zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske predložili su Gradu Zagrebu i HEP Toplinarstvu proširenje vrelovodne mreže na Donji i Gornji Grad. Udruga Biom izradila je smjernice za procjenu utjecaja vjetroelektrana na ptice. Prije 21 godinu u Düsseldorfu u Njemačkoj pokrenut je projekt "Plant My Tree", odnosno "Posadi moje drvo". Uz Osnovnu školu Rugvica pokraj Zagreba učenici su zajedno sa svojim nastavnicima te stručnjacima Agronomskoga fakulteta posadili ekološki vrt aromatičnog i ljekovitog bilja. Govorimo i o Projektu mogućnost osiguranja električne energije u slučaju klimatskih ekstrema i prirodnih katastrofa te o konferenciji o vodiku u energetskoj tranziciji. Upravni sud je donio presudu kojom odbija žalbu Zelene akcije, Inicijative "Srđ je naš" i Udruženja hrvatskih arhitekata na odluku o prihvatljivosti za okoliš projekta golfa na Srđu iznad Dubrovnika.
09:30 Hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo - u zjenici sunca: Vinum de vitae, dokumentarna...
  • Povijest uzgoja vinove loze i proizvodnje vina usko se isprepleće s poviješću čovječanstva. Loza zahtijeva stalnu brigu i pažnju. Ona doista treba čovjeka. I njegovu ljubav. Možda ju je upravo zbog toga on toliko i zavolio. U mediteranskom kršu, gdje ništa ne uspijeva osim loze i masline, lozu su nazivali hraniteljicom. Uostalom, da je loza sasvim obična biljka, ne bi preživjela milenije! Rijetko se koja zemlja poput Hrvatske može pohvaliti tolikom raznolikošću reljefa, klime i tla. Oni se ogledaju u velikom broju raznolikih tipova vina, od onih finih, aromatičnih, bijelih sa sjevera do jakih i punih s juga. U svijetu postoji pet vinogradarskih zona koje su određene brojem sunčanih sati i temperature. A Hrvatska ih posjeduje svih pet! Upravo te vrijednosti Hrvatsku uvrštavaju u iznimno zanimljivo i u svjetskim mjerilima vrijedno vinogradarsko i vinarsko područje. Put do vina mukotrpan je i težak. Žuljevite ruke, znojno čelo vinogradara, dugotrajan rad i iščekivanje, pogled u nebo i molbe suncu i kiši; strah od mraza i tuče, radost nad uspjehom, radost berbe. Pa ponovno rad, ponovno briga i tjeskoba, dok ne zaiskri sunce u čaši. Svaka epizoda govori o jednoj vinogradarskoj regiji - o povijesti njezinog vinogradarstva, ekološkim odlikama, o sortimentu i običajima vezanim uz lozu i vino. Serija prati radove u vinogradu i podrumu od prvog do posljednjeg dana u godini, te znanstvena istraživanja u vezi s njima. Dio serije posvećen je i kulturi pijenja, odnosno tomu kako se i kada vino pije. Upozoravamo na hranjive i ljekovite vrijednosti vina, ali i na moguće opasnosti od neumjerenog pijenja. Vinova loza oduvijek je bila nadahnuće umjetnicima. Njezin motiv nalazimo i na Baščanskoj ploči. Za lozu kažu da voli lijep i čist okoliš, pa je serija i svojevrsna promidžba ljepote naše zemlje i njezinih ekoloških prednosti. 1. epizoda Putovanje hrvatskim vinogorjima nismo slučajno započeli u Slavoniji. To široko područje, omeđeno Savom, Dravom i Dunavom, najkvalitetniji je vinogradarski kraj kontinentalne Hrvatske. Tradicija uzgoja vinove loze u ovim krajevima seže u treće stoljeće, kada je zajedno s kršćanstvom u ove krajeve donose Rimljani. Epizoda je snimljena zimi u doba mirovanja vinove loze. Priča je to o misnom vinu, cistercitima, Josipu Jurju Strossmayeru, đakovačkoj biskupiji i vrijednim vinogradarima i vinarima toga kraja. Kutjevački podrum i bogata vinska arhiva scenografija su za priču o stručnjaku i znanstveniku barunu Zdenku Turkoviću i jednom od najljepših ampelografskih atlasa koji je oslikala Greta Turković. Slavonska hrastovina oduvijek je bila idealan okvir slavonskim vinima. U Đurđenovcu su najbolji bačvari u Slavoniji. Uz mnoge autohtone, graševina je najbolja udomaćena sorta. U Zlatnoj dolini našla je svoj drugi dom... Koscenarist: Dražen Piškorić Stručni suradnici: doc. dr. Stanka Herjavec i prof. dr. Nikola Mirošević Recenzentica: prof. dr. Dubravka Premužić
10:00 Vijesti
10:08 Kulturna baština: Srednjovjekovne freske u Slavoniji (R)
  • Potkraj 12. ili početkom 13. stoljeća u Slavoniji i Srijemu počinju se graditi osim drvenih i crkve od opeke ili kamena. Neka od tih srednjovjekovnih zdanja - stilski i po vremenu nastanka svrstanih u romaniku i gotiku - postoje u izvornom obliku. To su biljezi u ovim idiličnim krajolicima, podsjetnici na turbulentna vremena i nadasve male riznice umjetničkog blaga, osobito fresaka koje smo odlučili potražiti. Naime, zahvaljujući istraživanjima, sve ih se više otkriva u ovim krajevima gdje se donedavno čak i sumnjalo postoje li uopće.
10:23 Bez komentara: Hong Kong, Kina - 10 milijuna dolara za sliku iz dinastije Yuan (R)
10:25 DW: U dobroj formi (R)
10:51 Bajkovita Hrvatska: Stonske zidine i solana - Ston (R)
  • Stonsko područje je, zahvaljujući svom zemljopisnom položaju, plodnim poljima, obilju vode i solila, prirodnim bogatstvima, te kratkoj prevlaci što spaja poluotok Pelješac s kopnom, već u najstarijim vremenima postalo važno prebivalište za čovjeka. U antičko doba ovaj kraj nastanjivali su Iliri i Grci, a od 167. g. pr. Kr. započinje vrijeme vladavine Rimljana. Daleke 877. godine spominje se stonska biskupija, pa se pretpostavlja da je to najstarija biskupija hrvatskog etničkog prostora. Rimljani za sobom ostavljaju razdiobu stonskog polja i ime ovog naselja Stagnum - Stamnum, što znači stajaća ili mrtva voda. Upravo to je pokazatelj da su već u davnim vremenima ovdje postojala solila, i da je i ime nastalo upravo zbog solana. Naratorica: Paula Jusić
10:57 Vrijeme RH danas (R)
10:58 Vrijeme Europa danas (R)
11:00 Vijesti
11:09 Branko Bošnjak - jedna priča, dokumentarni film
  • Branko Bošnjak, heroj Domovinskog rata, jedan je od osnivača Specijalne jedinice Alfe. U rat je krenuo bez oklijevanja. Poginuo je na samom njegovu kraju, 29. siječnja 1995., vraćajući se kući s izvršenja zadaće "Krug - Dubrovnik". Rođen je 1963. kao drugo od četvero djece u obitelji Bošnjak u Klokočevcu pokraj Samobora. Osnovnu školu završio je u Bregani, a srednju u Samoboru. Školovanje je nastavio na Policijskoj akademiji. Tijekom školovanja je upoznao suprugu Ljiljanu. Bio je i veliki sportaš u čiji je spomen utemeljen i memorijalni turnir u karateu. Režija: Vesna Mimica Godina proizvodnje: 2017.
11:30 Pogled preko granice - Hrvati u BiH
  • U današnjoj emisiji pogledajte: Kakve se igre igraju oko Izbornog zakona u BiH? Razgovor sa Zvonkom Milasom, državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. Kako napreduje obnova franjevačkog samostana na Plehanu? Posjetit ćemo i Park prirode Blidinje.
11:55 Bez komentara: La Paz, Bolivija - Tradicionalna proslava ekvinocija ili Pachamama (R)
12:00 Dnevnik 1
12:16 Sport
12:19 Vrijeme
12:21 Fotografija u Hrvatskoj: Marija Braut - Portreti
12:29 Međimurski plesovi, emisija pučke i predajne kulture (R)
  • Mogu li autorske koreografije, rađene isključivo za scenu, kod lokalnog stanovništva postati shvaćene i prihvaćene kao izvorna tradicijska baština? U Međimurju se, naime, dogodilo upravo to! Naslonivši se na stariji plesni sloj kola i europskih pučkih plesova, među kojima je desetljećima dominirao čardaš, u Međimurju se, vrlo brzo nakon Drugoga svjetskog rata, kad je napokon i konačno iz mađarske prešlo pod hrvatsku državnu ingerenciju, za scenske potrebe obnovljenih folklornih društava, javlja i stvaranje potpuno novih plesova koji su, za razliku od čardaša, trebali imati hrvatsko-međimursku prepoznatljivost. Korake i pokrete iz tradicijskog repertoara njihovi autori, domaći ljudi sa sela, kombiniraju u nove cjeline i tako stvaraju nova koreografska djela, uzimajući pritom kao glazbenu podlogu već postojeće tradicijske međimurske pjesme. To, na nagovor etnomuzikologa Vinka Žganeca, sredinom 1940-ih, počinje s Jelom Pavčec (iz Preloga), a nastavlja se s Mijom Novakom (Donja Dubrava), Florijanom Andrašecom (Dekanovec) i Leonardom Žnidarićem (Nedelišće). Tijekom vremena nastajale su i druge koreografije, no ovi su plesovi u međuvremenu postali kolektivno međimursko vlasništvo i tradicija - u potpunosti su, dakle, ostvarili svrhu zbog koje su i nastali. Autor glazbe: Samuel Sacher Stručni suradnik: Vido Bagur, folklorist Narator: Aleksej Pavlovsky
13:00 Vijesti
13:08 Poligraf - politički grafikon (R)
14:00 Vijesti
14:08 Lanternist, dokumentarni film
  • Dokumentarni film o Ići, svjetioničaru na Stončici. Ivan Bulić Ićo od 1995. godine radi kao svjetioničar. Promijenio je nekoliko svjetionika, od Blitvenice do Palagruže. Trenutačno radi na Stončici, svjetioniku smještenome na istočnoj strani Visa. Ićo ima jednomjesečne smjene, mjesec dana je u Splitu, gdje živi, a mjesec dana na svjetioniku. Stončica je udaljena od Visa dvadesetak minuta automobilom i još dvadesetak minuta hoda kozjom stazom. Ponekad mu dođu prijatelji iz Visa ili Splita. U slobodno vrijeme zatvori se u svoju malu radionicu i od drvenih naplavina izrađuje ribe koje je već nekoliko puta prikazao na izložbama u Splitu, Visu i Zagrebu. U dokumentarnom filmu Lanternist prikazan je život svjetioničara, a kroz priču o Ivanu Buliću vidi se da samoća nije uvjetovana time da si negdje sam. Za ovaj film Tanje Kanceljak glazbu su skladali Oleg Colnago i Dražen Scholz.
14:38 Reportaže iz DJH
14:45 Bez komentara: Berlin, Njemačka - Festival svjetla osvijetlio grad šarenim bojama (R)
14:49 #BUDI PROMJENA: Medicinska sestra Romana, dokumentarna reportaža (R)
14:57 Vrijeme RH danas (R)
14:58 Vrijeme Europa danas (R)
15:00 Vijesti
15:05 Intervju tjedna: Zlata Đurđević
15:32 Druga strana (R)
15:57 Bez komentara: Vjenčanica
16:00 Regionalni dnevnik
16:24 turizam.hrt (R)
  • Kome će pomoći Vladine potpore za zaposlene u turizmu i koliko? U kojoj će mjeri poslodavci zadržati radnike i hoće li turistički objekti raditi dulje? Koje dodatne mjere predlažu u Hrvatskoj udruzi turizma? U emisiji govorimo i o ulaganjima u hotelski smještaj na makarskoj rivijeri, koji ondje kronično nedostaje. Provjeravamo i zašto je Kvarner jedno od najtraženijih odredišta i u posezoni. Iz Dubrovnika donosimo priču o nastojanjima tamošnjih ugostitelja da festivalom posvećenom dobroj hrani privuku domaće goste, a bili smo i na prvom đakovačkom craft festivalu.
16:49 Bajkovita Hrvatska: Stonske zidine i solana - Ston (R)
  • Stonsko područje je, zahvaljujući svom zemljopisnom položaju, plodnim poljima, obilju vode i solila, prirodnim bogatstvima, te kratkoj prevlaci što spaja poluotok Pelješac s kopnom, već u najstarijim vremenima postalo važno prebivalište za čovjeka. U antičko doba ovaj kraj nastanjivali su Iliri i Grci, a od 167. g. pr. Kr. započinje vrijeme vladavine Rimljana. Daleke 877. godine spominje se stonska biskupija, pa se pretpostavlja da je to najstarija biskupija hrvatskog etničkog prostora. Rimljani za sobom ostavljaju razdiobu stonskog polja i ime ovog naselja Stagnum - Stamnum, što znači stajaća ili mrtva voda. Upravo to je pokazatelj da su već u davnim vremenima ovdje postojala solila, i da je i ime nastalo upravo zbog solana. Naratorica: Paula Jusić
16:57 Vrijeme RH danas (R)
16:58 Vrijeme Europa danas (R)
17:00 Vijesti u 17
17:15 Prometej (R)
17:39 Nagrada za europskog izumitelja (2): Profesor Dr. Thomas Scheibel, dokumentarna ser...
  • European inventor award 2
  • Umjetna paučina: svileni polimeri napravljeni bioinženjeringom - Thomas Scheibel, finalist Nagrade za europskog izumitelja 2018. u kategoriji Malih i srednjih poduzetnika. Njemački znanstvenik Thomas Scheibel metodom bioinženjeringa razvio je vlakna u potpunosti od proteina paučine. Superlagani materijal je gladak na dodir, ali čvršći od čelika ili kevlara. Obična svila već stoljećima se dobiva na isti način: gusjenice dudovog svilca Bombyx mori uzgajaju se u zatočeništvu i svila se "ubire" od čahura larve dudovog svilca. Pauci se ne mogu industrijski uzgajati zbog nekoliko razloga. Iako su njihova vlakna jača nego vlakna dudovog svilca, pauci ih ne mogu proizvesti u velikoj količini. A za razliku od dudovih svilaca, pauci su ljubomorni na svoj teritorij i kanibali su. Zato se zbog njihovih ubilačkih nagona uzgoj pokazao nemogućim.
17:47 Fotografija u Hrvatskoj: Marija Braut - Portreti (R)
17:55 Reportaže iz DJH
18:01 Bez komentara: Maske Japan
18:04 DW: Shift (R)
18:18 Alpe Dunav Jadran
  • Pred vama je novo magazinsko izdanje emisije "Alpe Dunav Jadran" u kojemu izdvajamo pet glavnih tema: Segedinska zaklada profesora Sándora Pintéra spašava nedonoščad. Alpske deve na vrhu Dolomita, nije šala nego uspio stočarski pothvat. Dvorac i muzej Brežice već više od sedam desetljeća plijene ljepotom. Trideset godina nakon smrti živi djelo pučkog nadrealista Matije Skurjenija. Skupina djevojaka intrigantna imena ˝Prsluk˝ pjeva na južnobavarskom.
18:52 Vrijeme RH sutra
18:53 Vrijeme Europa sutra
18:54 Vrijeme Svijet sutra
19:00 Dnevnik 2
19:47 Vrijeme RH sutra (R)
19:49 Vrijeme Europa sutra (R)
19:50 Vrijeme Svijet sutra (R)
19:52 Bez komentara: Taj Mahal otvoren
19:58 HAK - promet info
19:59 #BUDI PROMJENA: Medicinska sestra Romana, dokumentarna reportaža (R)
20:03 Bez komentara: Maske Japan
20:05 Hrvatska za 5: Čovjek i društvo budućnosti (R)
  • Hoće li društvo budućnosti biti društvo slobode ili društvo potpunog tehnološkog nadzora čovjeka? U emisiji Hrvatska za 5 govore znanstvenici, bioetičari i teolozi: KORADO KORLEVIĆ, IVANA GREGURIC KNEŽEVIĆ i VLADIMIR DUGALIĆ. Temu komentira i neuroznanstvenik s Hrvatskog instituta za mozak, doc. dr. sc. GORAN SEDMAK. Priloge pripremaju Martina Klaić i Nataša Rataj. Pomoćnica urednika: Martina Klaić
20:57 DW: Shift (R)
21:10 Globalna Hrvatska HTV
  • Sve češće čujemo da smo zemlja uspješnih startupova, sjajnih poslovnih ideja koje novi i obrazovani naraštaji nastoje razvijati u Hrvatskoj. Njihova računica je jasna - top zarada i kvaliteta života mogući su i bez odlaska iz Hrvatske. Iz emisije izdvajamo: Američki investitor iz Silicijske doline uložio je šest i pol milijuna dolara u hrvatski startup. Gost emisije, suosnivač tvrtke Marin Šarić, nakon briljantne karijere u Googleu znanje je odlučio donijeti u Hrvatsku. Kako je hrvatski poljoprivredni softver osvojio svijet - na natjecanju u Seulu proglašen je najboljim startupom u konkurenciji od 46 zemalja. Briljantni inženjeri od Hrvatske mogu stvoriti zemlju startupova - sve je više hrabrosti pri izlasku na strana tržišta. Gost emisije je startupovac i konzultant na području ljudskih resursa, Ante Lučić. Urednica i voditeljica: Majda Ivković  
21:50 Reportaže iz DJH (R)
21:57 Bez komentara: Vjenčanica
22:00 Vijesti
22:07 Bez komentara: Japan
22:10 Agenda: Svijet, vanjskopolitički magazin
  • Prvo ovosezonsko izdanje HTV-ova vanjskopolitičkog magazina Agenda: Svijet donosi osvrte i analize na događaje i aktere koji su uzdrmali istok Europe posljednjih tjedana i mjeseci. Zašto je izbilo nezadovoljstvo nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji? Kako vlada Aleksandar Lukašenko? Nakon neuspješnog atentata na ruskog oporbenjaka Alekseja Navaljnog, prisjetit ćemo se prethodnih slučajeva u kojima su protiv nepodobnih korišteni novičok i drugi opasni agensi iz ruskih vojnih skladišta. Svijet čeka cjepivo, a tisuće znanstvenika radi na desecima izglednih kandidata. Rusija već tvrdi kako ima učinkovit proizvod. No, nitko ne može jamčiti da će pandemija biti uskoro okončana spasonosnom injekcijom. Nigerija je zemlja uz koju se vežu brojne oprečnosti pa i kontroverze, no kako se živi u zemlji koja je deseta na svijetu po zalihama nafte, a istovremeno 70 posto stanovnika nema pristup zdravstveno ispravnoj vodi?
22:40 Abeceda zdravlja: Escherichia c. kod žena (R)
22:49 Reportaže iz DJH (R)
22:55 #BUDI PROMJENA: Medicinska sestra Romana, dokumentarna reportaža (R)
23:00 Vijesti na engleskom jeziku
23:08 Bez komentara: Slika
23:10 Vijesti na njemačkom jeziku
23:17 Zajedno u duhu
23:47 DW: Shift (R)